ZDRAVI I VESELI BILI - ova internet štacija namjenjena je svima kojima je Trogir u srcu. Stranice je poveznica sa Facebook grupom "Trogir kroz povijest" kako bi se izbjega nedostatak u preglednosti objavljenih fotografija i članaka. Ovde je sve ono šta je objavljeno u grupi sortirano po kategorijama da je lakše pronac.
Trogir kroz povijest :https://www.facebook.com/groups/605241072892601/

KATEDRALA SL.LOVRE (SV.IVAN)

.


Katedrala sv. Lovre

Izvor teksta: Službene stranice Grada Trogira
Katedrala sv. Lovre (sv. Ivana Trogirskog) sagrađena je u 13. st. Ima tlocrt svedene romanske bazilike na tri lađe, s predvorjemi tri polukružne apside. Predstavlja veličanstvenu građevinu romanskog stila. Svod centralne lađe poprimio je u kružnim lukovima oštrinu gotičkog stila.
Glavni ulaz u Katedralu vodi kroz Radovanov portal. To remek-djelo umjetnosti sagrađeno je1340. g. Tu se nalaze dva snažna lava na konzolama, kipovi Adama i Eve u prirodnoj veličini, apostoli i sveci, alegorije mjeseci sa simbolima zodijaka, stupci s raznim zvjerima, borbe čovjeka sa životinjama... U gornjem dijelu na timpanonu je prikazanoKristovo rođenje, zatim Blagovijest, poklon Mudraca, anđeli i deset prizora iz Novog Zavjeta. U 14. st. nadodan je gotički zabat sv. Lovre. Tada je podignuto i predvorje.
U predvorju je Krstionica od graditelja Andrije Alešija Dračanina (1467). Nad vratima je reljef Kristova krštenja. U unutrašnjosti krstionice je sinteza kićene gotike i renesanse. Naokolo se renesansni dječaci igraju povezani vijencima cvijeća. Na oltaru je kip sv. Ivana Krstitelja, a poviše oltarareljef sv. Jeronima u pustinji, okruženog zmajevima i zmijama. Kamenica za krštenje ima kao podnožje skupinu krasnih dječaka. Zvonik je sagrađen nad predvorjem.Početak gradnje je u 14. st. Na njemu su radili: M. Gojković (1422), majstor Stjepan, T. Bokanić Bračanin (1598) i drugi. Na četiiri ugla piramide nalaze se kipovi evanđelista, djela Aleksandra Vittorija (1525 – 1608). Zvonik je visok 47 m. Jedan je od najljepših u Dalmaciji, kao i na cijeloj obali Mediterana. Gradnja Katedrale trajala je četiri stoljeća (1200 – 1598). U unutrašnjosti se ističe veliki žrtvenik u obliku krasnog baldakina (ciborij), djelo majstora Mavra iz 14. st. Na ciboriju su kipovi Madone i Anđela (Blagovijest). Sa strana žrtvenika, pri zidu nalaze se kipovi sv Ivana Trogirskog(zaštitnika grada) i sv. Lovre (zaštitnika Katedrale) u stilu baroka iz 18. st. Na zidu s lijeve strane oltara je bunar s kruništem (g. 1661). Osmerokutna propovjedaonica s romaničkim kapitelima djelo je domaće umjetničke škole iz 13. st. Korska drvena sjedala djelo su Ivana Budislavića (15. st.). Kapela sv. Ivana Trogirskoga (Ursinija) biser je ove Katekdrale. To je jedan je od najljepših renesansnih spomenika u Europi. Renovirana je godine 2002. pod vodstvom američke zaklade VENETIAN HERTIAGE INCORPORATION i njenim čelnim čovjekom Lowrencom Lovettom.
Glavni kipar Kapele Ursinije Nikola Firentinac. S njim je surađivao Andrija Aleši. U nišama je dvanaestkipova, od raznih majstora. Kip sv. Ivana Evanđelista je od Ivana Dukovića Trogiranina (oko 1440). U luneti je velika reljfna kompozicija Gospina krunjenja. Na kasetiranom svodu nalazi se medaljon okružen glavama kerubina i serafina. Uz podnožje Kapele proviruju krilati dječaci sa zapaljenim bakljama. Na oltaru je sarkofag sa svečevim kipom u biskupskom ornatu, izrađen od lijepog crvenog mramora u gotičkom stilu (14. st). Dva barokna anđela od bijelog mramora postavljena su u 18. st. Na sredini Kapele je grobnica trogirskih biskupa. Zadnji biskup koji je tupokopan bio je Luiđi Skokac Trogiranin, biskup Zante u Grčkoj (1942). Na stropu visi njegov zeleni biskupski šešir.
Kapela sv. Jere (sada Kapela sakramenta) iz 15. st. Sagradio ju je Mikica Sobota. Kao arhitekti spominju se Gruato i Račić. Na oltaru jedvostruki mramorni tabernakul u stilu baroka (venecijanski majstor, 1737). Pred ulazom je uzidan renesansni reljef Bogorodice sa sv. Jerom i sv. Ladislavom.
Na oltaru sv. Kruža je krasno propelo iz 16. st., a na oltaru Jubileja nalazi se slika krštenjaI susova (16. st.). Još su oltari Sv. Augustina (slika Matteinija), Gospe od milosrđa i oltar Imena Marijina (zadužbina Garanjin – Fonfogna).
Na stupu pred propovjedaonicom je slika bl. Augustina Kažotića Trogiranina(djelo Palme Mlađega, 1599). Tu su još slike majstora Dominika Sagomana (1738), Augustina Ridolfija (18. st.) te iznad kora djela mletačkog slikara Ticijanove škole Aleksandra Varotari – Padovanina (1509 – 1650). Usredištu crkve visi velika drvena svjetiljka u obliku dvostrukog gotičkog kriiža iz g. 1561. Srebrne lampade u crkvi zavjetni su darovi grada Zadra (1723), Vrlike (1742), pomoraca iz Levanta (1688) i drugih. Orgulje je izradio Milan Majdak iz Vrapča kod Zagreba 1940, jedne su od najboljih u državi.
Grobnice u Katedrali – Ima više grobnica glasovitih trogisrskih obitelji (Lučića, Andreisa, Kazotića, Bugoforte i drugih) uz onu Mladena III Šubiića «ŠtiitaHrvata» i humaniste Frane Frankvila Andronika. Ne zna se kamo je nestala grobnica Belina nećaka princa Vilma.
Zvona na crkvenom zvoniku su vrlo milozvučna. Biskup Kavanjin u izvještaju papi kaže da su najharmoničnija u Dalmaciji. Ima ih, od kojih je veliko zvono Bumbal s natpism na francuskom jeziku: «Po milosti višnjega Boga ovo je zvono saliveno u travnju 1629. g. od Ivana Gaillarda iz Lorene.»
Sakristija čuva veći dio riznice s raznim historijsko-umjetničim predmetima. Na ulazu s desne strane nalazi se ormar od orahovine, a potječe iz 15. st. Korniž i vijenci, obavijeni lozicom i lišćem, ukrašeni su florom i faunom, igrom djece i anđela. Ovo djelo pripisuje se majstoru Grguru Vidovu (1458). U ormaru su smješteni srebrni oltartni ukrasi i posuđe. Na polukružnom dijelu zida nalaze se grbovi trogirskih biskupa. Kronološka serija počinje s jedanaestim stoljećem, a završava g. 1828.Tada je bila ukinuta trogirska biskupija. Četiri grba s crvenim ukrasnim rubovima pripadaju kardinalima. U izložbenom staklenom ormaru osobito su zanimljivi predmeti: Triptihon od bjelokosti (15. st.), srebrni vrč dar je ugarsko-hrvatskekraljice Jelisavete, žene Ludovika Velikog Anžuvinca (1342 – 1382). Ona je tđ. darovala dvije pozlaćene ruke prekrite filigranskom arabeskom i dragim kamenjem za moći sv. Ivana Trogirskoga. Tu se još nalazi kukuljica plašta Bele IV. sa slikom sv. Maritina, izvezena dragim kamenjem, kao i mitra romaničkog oblika (14. st.).

U velikom ormarusmješteni su razni srebrni kipovi: poprsje zaštitnika grada sv. Ivana s njegovom relikvijom i kip sv. Ivana s gradom na ruci i sv. Lovre – zaštitnika Katedrale; pokaznica s okruglom čašom od planinskog kristala, relikvije u srebrnim tekama, srebrno liturgijsko posuđe, umjetnički srebrni biskupski štap i dvije dragocijene biskupske kape (mitre). Iznad ormara nalaze se slike gradskih zaštitnika i slika sv. Katarine. Tu su i četiri portreta trogirskih biskupa: Ivana Andreisa, Pax Jordanusa (velika), Farolfija i Pinellija (manja). Ostale slike su: sv. Martin, kamenovanje sv. Stjepana, izraeski sudac i vojskovođa Jeftej, sakristija Katedrale i druge zavjetne slike. Uz sakristiju je i Kaptolska biblioteka koja posjeduje razne vrijedne isprave, dokumente, pergamente, knjige itd.
Povrh srednjeg sjevernog pilastra urezan je zlatnim slovima natpis: NUMQUAM PRIUS 1598., što znači da je ova veličanstvena građevina završena tada, tako da je gradnja trajala gotovo četiri stoljeća.



autor Anton Weber-knjiga je iz 1892 pa je vjerojatno i ilustracija iz nje u tome periodu nastala +- koja godina....posebnost ove slike je šta smo na njoj uocili kucicu na prvom katu crkve za koju nismo znali .....poslije kraceg istraživanja uz pomoc Maje Maljković iz Gdarskog muzeja doznali smo namjenu kucice ......""G. 1610. vrh zvonika ukrašen je sa križem, postavljenim na jednoj kugli, koja sadrži moć svetaca. Strašna bura na tri kralja 1825. srušila je križ, a s njim i željeznog pijetla na istočnom somiću centralne lađe, koji je u srednjovječnim katedralama bio simbol vječnog kršćanskog bdijenja i straže. Na terasi zvonika bila je do nedavno (piše I. Delalle 1936. godine) kućica za svećenika-sakristana, koji je imao dužnost da nadgleda kroz prozorčić vječno svijetlo pred svetohraništem i da moli u slučaju neveremena i oluje..."



Trogirska katedrala, Georg Kowalczyk: Denkmäler der Kunst in Dalmatien, 1909

 Vrata katedrale smanjena su za polovicu 

slikano 70-ih godina ....na slici se lipo vidi poznati crtež na desno od vrata 

Heliografie Kowalczyk 1909

Heliografie Kowalczyk 1909

Razlika u onda i danas - nestali su zidovi koji su zatvarali taj dil podkrovlja crkve

1964.
 Novine "Dom i sviet" iz 1890. godine ,broj 24

Novine "Dom i sviet" iz 1890. godine ,broj 24


Unutrašnjost katedrale Sv. Lovre u Trogiru opremljena je brojnim slikama nastalim od srednjega vijeka do 19. stoljeća. Oltarna pala “Sv. Ivan Evanđelist, Sv. Jakov i Bl. Augustin Kažotić” posljednja je narudžba kojom je oprema crkve značajno dopunjena u umjetničkom i liturgijskom smislu. Slika je, kao što je odavno poznato, djelo Teodora Matteinija (Pistoia, 1754. - Venecija, 1831.)1 a prikazuje u prednjem planu Bl. Augustina Kažotića rođena u Trogiru oko 1260., biskupa u Zagrebu i Luceri, gdje je i umro 1323. godine. Svojim je uzornim djelovanjem u apulijskom gradu zarana stekao status blaženika što je papa Klement XI. potvrdio 1702. godine.............
 








evo i Trogira iz " ŽENSKOG LISTA " lista od 1933. - foto: Stuhler, Split



17.05.1941
Izvor: Archivio Storico Instituto Luce (archivioluce.com)









17.05.1941
Izvor: Archivio Storico Instituto Luce (archivioluce.com)


dva ne baš uobicajena mista sa kojih je slikavana katedrala
izvor: vidi se web adresa na slikama