ZDRAVI I VESELI BILI - ova internet štacija namjenjena je svima kojima je Trogir u srcu. Stranice je poveznica sa Facebook grupom "Trogir kroz povijest" kako bi se izbjega nedostatak u preglednosti objavljenih fotografija i članaka. Ovde je sve ono šta je objavljeno u grupi sortirano po kategorijama da je lakše pronac.
Trogir kroz povijest :https://www.facebook.com/groups/605241072892601/

subota, 8. kolovoza 2015.

ŠKVER MOSOR



RAZVOJ NOVOG BRODOGRADILIŠTA
Tekst i slike iz :"Trogirska tradicijska brodogradnja"
Danka Radić

Razvoj novog brodogradilišta započelo je u listopadu 1944. premještanjem remontne baze iz Visa u Trogir. Brodogradilište je počelo raditi s 52 radnika za potrebe JRM. U poslijeratnom razdoblju izgrađivalo je sve vrste drvenih brodova od najobičnijih čamaca do najkompliciranijih brodova. Početak kapitalne izgradnje novog brodogradilišta (objekti opremne radionice, mehaničke, motorne, bravarske itd.) uslijedilo je 1946. kada se brodogradilište rapidno širi, modernizira i mehanizira; nabavljaju se novi strojevi, povećava se broj radnika, grade se manji drveni, većinom ribarski brodovi, potom jedinice za ratnu mornaricu. Od 1948. brodogradilište djeluje samostalno kao poduzeće „Jozo Lozovina-Mosor“.
Trogirsko brodogradilište nakon Drugog svjetskog rata

 Potom je konstituirano kao SOUR „Brodomosor“ koja u svom sastavu ima: RO „Brodogradilište“, RO „Brodoremont“ i RZ „Zajednički poslovi“. U samostalnoj državi nastavlja svoj kontinuitet pod imenom BRODOTROGIR d. d. Glavni objekti u brodogradilištu građeni su 1951.-1953. godine (glavno skladište, velika brodograđevna radionica s tri navoza, nabavljen je dok u kojem se mogu dokovati brodovi do 1800 tona nosivosti), a jedan dio 1956. godine (velika hala nad malim navozima za gradnju jedinica do 40 metara). Godine 1948. brodogradilište je započelo svoje prve radove u čeliku. U početku je vršilo popravke na najjednostavnijim čeličnim brodovima i maonama, prevrtaljkama, klapetama itd., potom na raznim pomoćnim i lučkim jedinicama i naposljetku na putničkim brodovima „Jadranske linijske plovidbe“. Prva veća rekonstrukcija i obnova čeličnog broda izvršena je na tankeru Sisak – vlasništvo Jadranske linijske plovidbe 1952. godine, a prve dvije novogradnje u čeliku, svaka po 500 TDW, završene su i predane 1956. godine. Dakle, velika prekretnica u trogirskoj brodogradnji bio je prijelaz na gradnju čeličnih brodova 1956. godine, kada se brodogradilište orijentira na posve modernu proizvodnju, slijedeći najsuvremenije tehnologije, tehničke novotarije i hidrodinamička rješenja plovnih objekata u svijetu. Brodogradilište izrađuje i druge željezne konstrukcije kao dizalice, motore, rezervoare itd. Za svoje potrebe konstruiralo je dizalicu od 7 tona nosivosti. Potpuno se orijentira na gradnju čeličnih brodova dok se dotadašnji pogon drvenih brodova koristio za gradnju, odnosno obradu drvenog dijela trupa čeličnih brodova. Ono je prvo u državi usvojilo novi način rada u drvenoj brodogradnji, sistem „laminacije“. 
 
Brodogradilište nakon Drugog svjetskog rata
Ima dva pogona: pogon za gradnju čeličnih brodova i pogon za gradnju drvenih i kompozitnih brodova. Nakon toga izvozna orijentacija postaje primarnom preokupacijom, a serije brodova indonezijskog, sovjetskog, švedskog, indijskog… programa osigurale su mu dragocjeno povjerenje naručitelja. Grade se najsuvremenije novogradnje i remont vrlo sofisticiranih brodova za strane i domaće naručitelje, kao što su suvremeni tankeri za prijevoz nafte i naftnih derivata od 40.000 TDW ili veliki dok-gigant za SSSR. Brodogradnja, koja je između dvaju svjetskih ratova imala manufakturna obilježjaŠKVER MOSOR postala je relevantna industrijska grana s oko 5000 zaposlenih, s proizvodima za svjetsko tržište. Dakle i najnovija trogirska povijest vezana je uz brodogradnju. S industrijom dolazi do civilizacijskog skoka, promjene cjelokupne socijalne struktur tako da je veliki dio stanovnika trogirske općine našao zaposlenja u brodograđevnoj industriji. Stvoreni su novi kadrovi vrijednih radnika i inženjera koji su dali novo obilježje gradu. Brodogradilište obuhvaća površinu od oko 170.000 m2. Dva navoza (200 x 47 m i 160 x 20 m) omogućuju izradu brodova do 55.000 dwt i plutajućih dokova do 60.000 tona dizanja. Za domaće i strane naručitelje u brodogradilištu se grade razne vrste i tipovi plovnih objekata od kojih su najčešći tankeri – barže, patrolni brodovi, teretni brodovi za prijevoz suhog tereta nosivosti od 650 do 12.850 dwt, tankeri – product carrieri nosivosti od 6.000 dwt, plutajući dokovi kapaciteta dizanja od 1.500 do 60.000 tsd, oceanski remorkeri za teglenje i spasavanje od 1689 brt, brodovi za prijevoz automobila i putnika i drugi brodovi. Između pojedinih gradnji navozi primaju brodove za rekonstrukciju, modernizaciju, reklasifikaciju, dokovanje i razne druge popravke. Proizvodni program uključuje tankere za prerađevine i kemikalije, plutajuće dokove, putničke i ro-ro putničke brodove, snadbjevače, tegljače, spasilačke i druge brodove.
 
Brodogradilište Jozo Lozovina-Mosor
 Tijekom Domovinskog rata brodogradilište radi preinake kamiona u vojne transportere, izrađuje mala torpeda, automatsko oružje, bombe (škveranke), tenkovske zapreke, organizira i sprovodi obranu i logistiku te zbrinjuje sve pripadnike raznih bojni iz redova Brodotrogira d. d. Nakon Domovinskog rata dodatno se modernizira – ulaže u tehnologiju rada, restrukturira se, radi remont i preinake brodova. Dakle brodogradilište u svom djelovanju ima vojni i mirnodopski program u kojem gradi putničke brodove, brodove za tegalj, opskrbljivače, brodove specijalne namjene, dokove, remont svih plovila, brodove za rasuti teret, za prerađevine i kemikalije, tankere. Valja istaknuti da je trogirsko brodogradilište najviše postiglo u izgradnji tankera te je dobitnik brojnih svjetskih nagrada za izgradnju tankera. Dana 6. travnja 2013. godine vlasništvo nad Brodotrogirom d. d. preuzela je tvrtka Kermas Energija d. o. o. u vlasništvu g. Danka Končara. Budućnost Brodotrogira je restrukturiranje u efikasno i moderno poduzeće u kojoj će, nadamo se, brodogradnja biti temeljna gospodarska djelatnost kao bitno obilježje kulture i gospodarstva grada Trogira
Brodogradilište Jozo Lozovina-Mosor