ZDRAVI I VESELI BILI - ova internet štacija namjenjena je svima kojima je Trogir u srcu. Stranice je poveznica sa Facebook grupom "Trogir kroz povijest" kako bi se izbjega nedostatak u preglednosti objavljenih fotografija i članaka. Ovde je sve ono šta je objavljeno u grupi sortirano po kategorijama da je lakše pronac.
Trogir kroz povijest :https://www.facebook.com/groups/605241072892601/

nedjelja, 1. ožujka 2015.

GRADINE I GRADINSKA NASELJA

GRADINE I GRADINSKA NASELJA
Izvor: Gradine Kaštela i okolice-Tonko Bartulović, Ivan Šuta


Gradine nastaju u različitim povijesnim periodima i smještaju se na dominantnim položajima koristeći prirodnu koniguraciju terena. Velika količina kamena ugrađena u njihove bedeme svjedoči o trudu njihovih graditelja i vječnoj borbi za očuvanje vlastitog prostora. Gradine zauzimaju posebno mjesto među arheološkim nalazištima ovog područja, naročito onima iz mlađih prapovijesnih razdoblja.
BARADIĆI G SEGET

Brončano i željezno doba obuhvaćaju vremenski raspon od gotovo 2000 godina u kojem je život ljudi bio u velikoj mjeri vezan za gradinska naselja. Uporište ovoj tvrdnji nalazimo u brojnim ostacima gradinskih naselja na dominantnim i lako branjivim položajima. Iako se novijim istraživanjima dolazi do podataka, koji govore da su uz gradine naseljavani i nezaštićeni položaji, gradine ostaju najbrojniji tip naselja tijekom brončanog i željeznog doba na širem istočnojadranskom prostoru.
Prema B. Čoviću, termin gradina obuhvaća sva prapovijesna nalazišta s dominantnim geografskim položajem i fortiikacijskim sistemom izgrađenim od trajnog materijala i sva mjesta trajnijeg boravka manjih ili većih prapovijesnih zajednica, koja su samim geografskim položajem pružala određeni stupanj sigurnosti od iznenadnog napada, mogućnost kontrole bliže okolice i uvjete za lako organiziranje obrane (Čović, 1965.). Odabir položaja ovisio je također o dostupnosti prirodnih resursa i komunikacijama. Naseljavanje gradinskih položaja možemo pratiti i u kasnijim povijesnim razdobljima. Brojni su primjeri korištenja prapovijesnih
Ćurkovac - Bristivica

gradina tijekom kasnoantičkog razdoblja, a u nekim slučajevima se tijekom kasne antike grade nove utvrde koje se načinom gradnje malo razlikuju od prapovijesnih gradina. Tada se, zbog čestih prodora barbarskih naroda, ponovno počinju koristiti gradinski položaji kao refugiji ili stalna naselja. Kasnoantičke ostatke nalazimo na Gradcu u Labinskoj dragi.
U prijepisu Zvonimirove darovnice Splitskoj nadbiskupiji iz 1078. godine spominju se između ostalih kastrumi Albona i Radosichy, što govori o korištenju gradinskih položaja i u ovom razdoblju. U Labinu je kastrum vjerojatno bio na položaju Gradina (514 m), južno od zaseoka Giljanovići, a K. Kužić pretpostavlja položaj radošićkog na Gradinu (301 m), zapadno od crkve Sv. Jure (Kužić, 2002.).S obzirom na to da se na položaju crkve Sv. Jure i na Gradini kod zaseoka Veljače, na sjevernim padinama Opora, također nalaze ostaci gradinskih utvrđenja, moguće je i ovdje tražiti ostatke kastruma. Gradinski položaji su i srednjovjekovno selo Ostrog u blizini Kaštel Lukšića i Gradac u Planome, na ulazu u Labinsku dragu. Također, za vrijeme osmanlijskih prodora na gradinama se rade nove utvrde, kule ili manje stražare, poput onih na vrhu Kozjaka (Omašić, 2001.) ili utvrde Znojilo u Prgometu (Kužić, 1997.).
Grad - Blizna Gornja

Podizanje prvih gradinskih utvrđenja na prostoru istočnojadranske obale i zaleđa možemo pratiti od izmaka eneolitika i početka ranog brončanog doba. U ovom razdoblju dolazi do značajnijeg mijenjanja društvenog sustava koji dotada zadržava bitne neolitske tradicije. Uopćeno i najprihvaćenije shvaćanje kojim se nastoje objasniti razlozi podizanja gradinskih utvrđenja temelji se na mijenjanju društvenog sistema, koji se pod indoevropskim utjecajem razvija na način da se počinju izdvajati prve društvene elite, koje svoj položaj održavanju prvenstveno vojnom moći. Upoznavanjem tehnologija obrade bakra i kasnije bronce razvijaju se ofenzivna oružja poput bojnih sjekira, bodeža i mačeva.
Uz gradine vezujemo grobne gomile, koji se najčešće podižu na istaknutijim točkama u prostoru poput vrhova brda, uz komunikacije, lokve i vrtače. Pokapanje pokojnika u njima deiniralo je teritorij zajednice, a naknadnim održavanjem kulta predaka se potvrđivalo vlasništvo. Krajem eneolita i početkom ranog brončanog doba, nositelji cetinske kulture prakticiraju transhumantni način života, s pripadajućim sezonskim staništima. Održavanje prava vlasništva nad pašnjacima s takvim načinom života najbolje se moglo provoditi upravo kroz gradnju grobnih gomila, koji su kao marker u prostoru deinirali granice među zajednicama.
GRADAC PLANO

Drugi val naseljavanja gradina povezan je s nemirnim razdobljem koje obilježava kultura polja sa žarama, tijekom kasnoga brončanoga i prijelaza u željezno doba. U tom razdoblju dolazi do seoba koje će imati snažan utjecaj na širem europskom prostoru. Prostor velikih kraških polja na području jugozapadne Bosne prilično je dobro istražen u smislu poznavanja topograije, kronologije i tipologije gradinskih naselja. A. Benac izdvojio je na tom području klasični
gradinski tip sa bedemima “potkovičastog”, odnosno polukružnog ili elipsastog oblika bedema. S obzirom da se ovaj dio jugozapadne Bosne općenito smatra matičnim područjem dematskih zajednica, Benac sve gradine ovog područja pripisuje Delmatima, a ovaj tip gradina datira u vrijeme od 8. do 6. st. pr. n. e. (Benac, 1985.). Gradine područja Kaštela i zaleđa također pokazuju izrazitu raznolikost u načinima utvrđivanja, ali se i ovdje može izdvojiti “potkovičasti” tip. Primjerice takve su: Gradina u Primorskom Dolcu kod Markovina, Sutilija u Gornjem Segetu, Gradina u Labinu kod Giljanovića, gradina kod zaseoka Veljače u Radošiću, Gradina kod Šolića u Brštanovu i Kulina u Niskome. Naravno da je način gradnje ovisio o prirodnoj koniguraciji terena i da su, što je moguće više, korištene prirodne strmine i litice, kako bi se obrana mogla koncentrirati na manjem dijelu. Kod spomenutih gradina karakteristični su izrazito debeli bedemi, u prosjeku sačuvana osipina ima širinu veću od 10-ak metara. Uglavnom se radi o karakterističnom načinu gradnje s nizovima uzdužno poslaganih suhozida. Ipak, postoji određeni broj gradina koje pokazuju izrazito slabe defanzivne karakteristike što se vidi iz načina gradnje bedema i teško branjivog položaja. Takve su na primjer gradine Crni krug na vrhu Opora, gradina na vrhu Labišnice, Veliki Jarebinjak u Vučevici. Spomenute gradine vjerojatno i nisu služile za stanovanje, možda su služile kao izvidnice, kultna mjesta ili privremeni torovi za stoku. Poseban tip koji nalazimo na ovom područje su gradine s izdvojenom gomilom unutar bedema. Primjeri ovakvih gradina su Kraljevac na sjevernim padinama Kozjaka između Vučevice i Radošića, Veliki Orlovac kod Utora Donjih i Kulina kod zaseoka Papići u Prgometu.
GRADINA CIOVO

Osnivanje grčkih kolonija na obližnjim otocima dovodi intenzivnijeg kontakta domaćih zajednica i pridošlica koje postupno stvaraju svoja uporišta na obali. Brojni ulomci grčkog i helenističkog
keramičkog posuđa na gradinama Sutilija, Sutikva i posebno Veli Bijać, ukazuju na postojanje razvijenih odnosa sa domorocima. Da su odnosi između domorodaca i Grka znali biti neprijateljski, potvrđuju navodi iz povijesnih izvora. Tako je, po Diodoru, prilikom osnivanja Pharosa došlo do bitke između domorodaca i Grka, a spominje se i brojka od 10 000 ljudi koji su došli s kopna u pomoć domorodcima. Zanimljivo je da željeznodobne u zaleđu srednje Dalmacije nisu, poput nekih gradina na prostoru sjeverne i južne Dalmacije, imale helenističke megalitske bedeme. Razloge ovoj pojavi možemo tražiti u zatvorenijem kulturnom okruženju koje možemo povezati sa delmatskim zajednicama ovog područja.
Gradina kod Bašića - Trolokve

U posljednjim stoljećima stare ere dolazi do jačanja plemena Delmata koji, koristeći slabljenje Ilirskog kraljevstva, prodiru prema obali. Delmati su imali svoja naselja na gradinama oko velikih krških polja u jugozapadnoj Bosni, sa središtem Dalmion na gradini Lib na Duvanjskom polju. Njihov snažan utjecaj na primorski dio poznat nam je iz brojnih rimskih povijesnih izvora koji opisuju ratove koje su, do konačnog sloma, Delmati vodili s Rimljanima. Uspostavljanje rimske vlasti i paciikacija provincije u 1 st. n. e. dovodi do napuštanja gradinskih položaja i seljenja stanovništva na pristupačnije i nezaštićene položaje.
GRADINA KOD GILJANOVIĆA LABIN          

Popis gradinskih nalazišta:
1. Sutikva - Solin
2. Markezina greda - Klis
3. Gradina kod Odža - Klis
4. Koštak - Konjsko
5. Sv. Jure - Solin
6. Žižina glavica - Solin
7. Putalj - Kaštel Sućurac
8. Luko - Kaštel Sućurac
9. Lažani - Kaštel Kambelovac
10. Ostrog - Kaštel Lukšić
11. Biranj - Kaštel Lukšić
12. Birnjac - Kaštel Stari
13. Česminovac (sjeverna gradina) - Kaštel Novi
14. Česminovac (južna gradina) - Kaštel Novi
15. Veli Bijać - Kaštel Štafilić/Kaštel Novi
16. Sadine - Kaštel Novi
17. Crni Krug - Opor
18. Gradac - Plano
19. Sutilija - Gornji Seget
20. Baradići - Gornji Seget
21. Kulina - Gornji Seget
22. Ćurkovac - Bristivica
 
Gradina kod Markovina - Primorski dolac
23. Gradina kod Domazeta - Bristivica
24. Račanica - Bristivica
25. Grad - Blizna Gornja
26. Vidova gradina - Prapatnica
27. Ošljak - Prgomet
28. Kulina - Prgomet
29. Gradina kod Giljanovića – Labin
30. Gradina kod Jurića – Labin
31. Znoilo - Prgomet
32. Brdašce - Primorski Dolac
33. Gradina kod Markovina - Primorski dolac
34. Vrljica - Primorski dolac
35. Gradina kod Hrga - Bogdanović
36. Pororok - Sitno Gornje
37. Brižine - Sitno Gornje
38. Gradina kod Grgića - Trolokve/Bogdanović
39. Gradina kod Mateljana - Bogdanović
40. Gradina kod Čovinog dolaca - Divojevići
41. Jedinica - Divojevići
 
Gradina kod Veljača - Radošić
42. Gradina kod Bašića - Trolokve
43. Petrovac - Radošić
44. Gradina - Uble
45. Gradina kod Veljača - Radošić
46. Gradina zapadno od Sv. Jure - Radošić
47. Gradina Sv. Jure - Radošić
48. Gradina kod Vučje drage - Uble
49. Kraljevac - Radošić
50. Kapetanovića gradina - Uble
51. Jarebinjak - Vučevica
52. Komarkovača - Vučevica
53. Žalosna gradina - Vučevica / Kaštel Lukšić
54. Gradina kod Sv. Ante - Vučevica
55. Gradina južno od čvora -Vučevica
56. Osmakovac - Vučevica/Blaca
57. Gradina - Blaca
58. Gradina na Gredi - Konjsko
59. Medovac - Konjsko
60. Kruna - Dugobabe
 
SUTILIJA G SEGET
61. Grubišića gradina - Korušca
62. Gradinica - Korušce
63. Gradina kod Šolića - Brštanovo
64. Gradina kod Bilobrka - Nisko
65. Kulina - Nisko
66. Gradina sjeverno od Kuline - Nisko
67. Gradina južno od crkve Sv. Ivana - Nisko
68. Lovreć - Kladnjice
69. Gradina kod Grozdanića - Gornje Utore
70. Zeleni Umac - Gornje Utore
71. Veliki Orlovac - Gornje Utore
72. Gradina - Donje Utore / Visoka
73. Gradina kod crkve sv.Marka - Vinovo Gornje
74. Gradina kod Čogelja - Donje Vinovo


Veli Bijać - Kaštel Štafilić -Kaštel Novi


Vidova gradina - Prapatnica