ZDRAVI I VESELI BILI - ova internet štacija namjenjena je svima kojima je Trogir u srcu. Stranice je poveznica sa Facebook grupom "Trogir kroz povijest" kako bi se izbjega nedostatak u preglednosti objavljenih fotografija i članaka. Ovde je sve ono šta je objavljeno u grupi sortirano po kategorijama da je lakše pronac.
Trogir kroz povijest :https://www.facebook.com/groups/605241072892601/

KAMENI TRIPTIH BLAŽENE DJEVICE MARIJE


izvor ulomci teksta i slika : hrcak.srce.hr/file/95987
Radoslav Bužančić
Split
GOSPIN OLTAR NIKOLE FIRENTINCA U
TROGIRSKOJ KATEDRALI
UDK: 726.591: 726.6 (497.5 Trogir) “14”
Rukopis primljen u tisak 13. 12. 2009.
Izvorni znanstveni članak


U katedrali sv. Lovre postoji maleni kameni triptih s likom Blažene Djevice Marije iz 15. stoljeća koji je bio uzidan u zapadni zid pored ulaznih vrata.


Triptih je jednostavne kompozicije podijeljen kaneliranim pilastima s polukapitelima u tri niše s reljefima svetaca. Pozadina niša je obojana tamnom bojom kao i kanelure pilastara, a za restauracije triptiha nađeni su tragovi polikromije na figurama. Bojanjem kanelura, duplji kapitela i niša u pozadini likova potencirala se njegova prostornost, reljefnost dekora i plastičnost figura. U njegovom podnožju jednostavna je profilacija ukrašena krilatim konveksnim krugom ovjenčanim lovorovim vijencem. U sredini je lik Majke Božje s djetetom Isusom kojeg pridržava desnom rukom. Figura se nalazi u kontrapostu s lagano izbačenim lijevim koljenom diskretno naznačenim draperijom plašta karakterističnih nabora kakve imaju skulpture Andrije Alešija, Nikole Firentinca i njegovih učenika. S Gospine desne strane nalazi se reljef svetog Jere u pustinjačkoj odori sa štapom i lavom pod nogama, a s njene lijeve strane lik sv. Ladislava u kraljevskom ornatu s ratničkim labrisom u desnici.
Dimenzije Gospina triptiha iz katedrale od 95 cm širine i 75 cm visine odgovaraju
veličini oltara koji se nalazio pod propovjedaonicom trogirske katedrale. Razmak njenih stupova na koje se naslanjala oltarna menza je 98 cm, a ona je stala na stipesu kvadratna presjeka čija je tlocrtna mjera od 66 cm ostala ugravirana na kamenom popločanju poda, pa se može zaključiti kako je triptih iz katedrale pripadao oltaru sv. Marije pod propovjedaonicom. Njegov ikonografski sadržaj, Gospa okružena sv. Jeronimom i sv. Ladislavom, upućuje na to da bi iza narudžbe mogao stajati neki trogirski humanist i ratnik iz obitelji Borgoforte ili Dragać koji su u do 16. stoljeća imali juspatronat. Prikaz sv. Ladislava, viteza i zaštitnika križara, mogao bi biti u svezi s križarskim ratom protiv Turaka koji je ponovo buknuo 1470. godine nakon pada Negroponta.24 Stoga bi izradu Gospina oltara pod propovjedaonicom trebalo smjestiti u rane sedamdesete godine 15. stoljeća.
Radoslav Bužančić