ZDRAVI I VESELI BILI - ova internet štacija namjenjena je svima kojima je Trogir u srcu. Stranice je poveznica sa Facebook grupom "Trogir kroz povijest" kako bi se izbjega nedostatak u preglednosti objavljenih fotografija i članaka. Ovde je sve ono šta je objavljeno u grupi sortirano po kategorijama da je lakše pronac.
Trogir kroz povijest :https://www.facebook.com/groups/605241072892601/

subota, 28. veljače 2015.

Budislavić Ivan

BUDISLAVIĆ, Ivan, drvorezbar (Trogir, poznat od 1438. do 1472).
U bilježničkim spisima Trogira iz 1438. spominje se najprije kao stanovnik, a zatim kao trogirski građanin i vlasnik radionice. I u Splitu je posjedovao neke nekretnine, a 1445. primio je na sedmogodišnje naukovanje Marina, sina Dujma Gostinovića. Čini se da je u šestom desetljeću boravio u Veneciji, jer mu se u našim krajevima izgubio trag. Pojavivši se ponovno u Trogiru


1468–69, zakupljivao je vinograde i kupovao zemlje u okolici, a 1472. svjedočio na sudu i ovlastio svojeg prokuratara da primi navac od drvodjelca Ivana Pripkovića. S Nikolom Firentincem bio je jamac trogirskom klesaru Ivanu Cvjetkovu pri trgovini s Ivanom Dobrostićem, pustinjakom s otočića Fumije. — God. 1439. obvezao se izdjelati korska sjedala od orahavine u svetištu trogirske katedrale. Sljedeće god. izradio je dva krila tih sjedala, složenih u dva reda, s bogato ornamentiranim pregradama i naslonima, od kojih stražnji nose baldahinsko krunište. Pripadaju tzv. ćelijskom tipu istovrsnih ostvarenja uobičajenih na našoj obali u razdoblju kasne gotike (Zadar, Rab, Poreč itd.). B. je asobito živo oblikovao njihov geometrijski i biljni ornament sa sitnim figuralnim umecima. Sitnoplastička razrada organski je vezana sa svrsishodnom kompozicijom monumentalnoga crkvenog namještaja, a slikovitost cjeline upotpunjuju višebojne oslikane površine. Većina uresnih motiva preuzeta je iz starijeg klesarstva u kamenu.


 Tehnika rezbarenja u mekanom drvu odredila je specifičnu usitnjenost obradbe, pa je na taj način naglašena dekorativnost veoma raznolikih uresa. Budislavićevo je djelo u Trogiru svakako starije od sličnih ostvarenja u Veneciji, pa je stoga još veće njegovo znaćenje. Budislaviću se pripisuje izradba četiriju bočnih strana sjedala s likovima lavova u propnju, što su dodane romaničkim naslonima u koru splitske katedrale. U njegovoj su radionici najvjerojatnije izrađene jednostavnije karske klupe koje se nalaze u dominikanskoj crkvi na Čiovu nedaleko od Trogira. — U Budislavićevoj ličnosti i djelu hrvatsko drvorezbarstvo kasnogotičkog stila XV st. imala je svoga zaslužnag prvaka koji je uspješno izrazia suvremeni ukus naše domaće sredine, znatno obilježio razvoj drvorezbarstva u Dalmaciji i utjecao na rad suvremenika i kasnijih generacija u srednjoj Dalmaciji, a možda i drugdje.

Izvor: enciklopedija.lzmk.hr

http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4895