tekst - izvadci iz :
YMAGO ANGELI TROGIRSKOG ZLATARA TOME RADOSLAVIĆA
V a n j a K o v a č i ć – J a d r a n k a N e r a l i ć
UDK 739.1 (497.5 Trogir) „14”
94(497.5 Trogir) „14” (093)
Izvorni znanstveni rad
Vanja Kovačić
Ministarstvo kulture
Konzervatorski odjel u Splitu
Jadranka Neralić
Hrvatski institut za povijest, Zagreb
izvor: hrcak.srce.hr/file/161613
U nedilju, 23. listopada 1446. godine, sastali su se isprid komunalne palace na glavnome gradskom trgu arhiđakon trogirske stolne crkve sv. Lovre Luka Ivanov Škobalić i zlatar Toma Radoslavić, kako bi pošli do ureda javnoga bilježnika i komunalnog kancelara Jakova de Viviana. Poveli su i dvojicu svidoka – svecenika Marina Berkovića i Ivana Mundu, a stigavši u bilježnikov ured zatekli su vec egzaminatora, plemica Bivu, sina Andrije Cega, i kancelara Franju de Viviana, koji ce zabilježiti glavne cinjenice o poslu zbog kojeg su se okupili. Prema zabilješkama svog kolege, notarsku ce ispravu sastaviti Jakov de Viviano.
U Arhivu kaptola trogirske katedrale sv.Lovre čuva se pergamentni
smotuljak (ROTULUS) od sedam međusobno koncem prišivenih isprava koje se
odnose na narudžbu za izradu srebrne statue anđela s raširenim krilima
koji nosi ruku sv. Ivana Ispovjednika. Ugovor kojeg su međusobno
sklopili Luka Ivanov Škobalić, arhiđakon trogirske katedrale, izvršitelj
oporuke pokojnoga kanonika Grgura Duhovića, i trogirski zlatar Toma
Radoslavić
Lik anđela, nosača relikvije, koji pruža kutijicu s podlakticom sv. Ivana, izdignut je na plitkom postamentu u obliku pačetvorine s polukružnim istacima na sredini svake strane (vis. 53 cm, postolje 20 x 17 cm, raspon krila 46 cm). Rub je podnožja ukrašen bisernim nizom i perforiran šiljato zasvedenim stupićima. Na gornjem dijelu postamenta pred naborima haljine urezano je • ON • 126 •, što se vjerojatno odnosi na kasniju reviziju i određivanje težine srebra jer se slični natpisi nalaze i na još nekim srebrnim skulpturama u riznici katedrale. Motiv postolja u obliku klupice (lat. scabellum, scabello, tal. sgabello), raščlanjena tlorisa s ukrasom po rubu, na kojem se uzdiže lik Bogorodice s Djetetom i svecima poznat
je u kasnogotičkom slikarstvu, poput figura na Vivarinijevu poliptihu iz Poreča ili Vuškovićevom Ugljanskom poliptihu. Anđeo je odjeven u albu uzdignuta ovratnika, s rukavima vidljivim pod širokim rukavima dalmatike. Stoji u stavu blagog kontraposta s lagano savijenim koljenom desne noge. Pod rubom tunike proviruju mu šiljate papučice, a gusti nabori se lome i povijaju prema lijevoj nozi. U struku potpasana dalmatika u mekim se naborima obavija oko bedara. Uz rub ovratnika teče ukrasna vrpca s motivom urezanih rombova u koje su upisane zvjezdasto raspoređene točke i crtice. Na prsima je apliciran vezeni pravokutnik s motivom
cvijeta upisanog u romb. Središnji krug ukrašen je mrežastim urezivanjem, a podloga bogatog lišća izvedena je sitnim kružićima i točkicama. Na uglovima i sredini ruba aplike izrađen je trolist zašiljenih listova. Rubnom trakom s urezanim kružićima aplika se plastično odvaja od tkanine na koju je prišivena. Isti se motiv ponavlja na leđima kao i ispod ramena. Na sredini je romb s upisanim četverolatičnim cvijetom šiljatih latica i mrežasto ukrašenim tučkom. S obje strane romba po jedan je cvijet s pet polukružnih latica, a prazni prostor ispunjen je bogato oblikovanim lišćem. Na donjem je rubu misnice mnogo šira aplika s pet cvjetova i lišćem koje ide u suprotnim smjerovima. Iznad veza se izmjenjuju nabori te je
vješto izveden florealni motiv u skraćenju. Na stražnjoj strani ponavlja se motiv romba sa središnjim cvijetom i četiri lista sa strana, a lateralno se veliki razgranati list usmjerava prema sredini. Rubom dalmatike teče uska traka intermitirajuće lozice koja se penje i po rubu proreza sa strane. Na završetku rukava je šira vrpca s urezanim lišćem i kružićima u pozadini.
Na leđima su zataknuta krila u posebno iskovanim plosnatim cjevčicama. Razgranata obrisa s jakim grafizmom pojedinih pera stvaraju lučni okvir glavi anđela. Slično su oblikovana bogato raširena krila anđela koji flankiraju, puncira- ni na zlatnoj podlozi, Bogorodicu s Djetetom Blaža Jurjeva iz nasljedstva obitelji Ćipiko.
Figura anđela sastavljena je od više spojenih dijelova. Posebno su izrađeni: glava, ruke, dlanovi, trup i donji dio lika s postamentom. Cvito Fisković je iznio hipotezu o ikonografskoj reinterpretaciji srebrne figure, smatrajući da je zamijenjena glava, prilagođen položaj ruku i dodana krila, naime da je lik sv. Lovre u odjeći đakona preoblikovan u anđela nosača relikvije. Ugovor sklopljen 23. listopada 1446. godine s majstorom Tomom to osporava, precizno opisujući narudžbu i potvrđujući izvorni izgled relikvijara uobličenog prema tradiciji da je »sveta ruka angelskim načinom donesena«.
Vanja Kovačić – Jadranka Neralić