Službena stranica " Ministarstvo kulture Republike Hrvatske" o ovoj našoj lipoti kaže :
RADOVANOV PORTAL
Da je Radovanov portal građen u vrijeme Kolomanova vladanja potvrđuje natpis u podnožju lunete portala, precizno datirajući ga u 1240. godinu. Prema natpisu u podnožju lunete doznajemo da je u vrijeme gradnje portala u Trogiru stolovao biskup Treguan. Rodom Firentinac, Treguan je bio vrlo obrazovan klerik. U Dalmaciju ga je sa sobom iz Ugarske kao mladog gramatika i profesora književnosti 1200. godine doveo splitski nadbiskup Bernard. Zbog obrazovanosti Treguan se vrlo brzo uspinjao na crkvenoj hijerarhijskoj ljestvici. Godine 1206. postao je trogirskim biskupom. Tijekom života biskup Treguan istaknuo se kao vatreni borac protiv heretičkog nauka i krivovjerja na području svoje dijeceze, u Splitu i Trogiru, ali i izvan nje, podupirući kraljeve i papine napore u iskorjenjivanju katarske hereze u Bosni. U taj kontekst dovodi se i gradnja portala trogirske katedrale. Naime, iza njegove gradnje stoji antiheretički program biskupa Treguana, na što zorno ukazuje znak križa na naličju lunete portala s natpisom: „Tko god vjeruje da je znak križa put svjetla, nek ne čini ništa nedostojno protiv časnog znaka.“
Reljefi vanjskog luka nisu Radovanovo djelo. Izradili su ih gotički majstori, a prikazuju motive iz života Isusova sa središnjim prizorom raspetog Krista. S lijeve strane su prikazani: Bijeg u Egipat, Ulazak u Jeruzalem, prizori Pranja nogu, Uhićenja i Bičevanja, a s desna Krštenja, Iskušenja, Tri Marije na grobu i Uskrsnuća. Nad lunetom je niša s gotičkim kipom sv. Lovre.
RADOVANOV PORTAL
Glavni portal katedrale sv. Lovre u Trogiru- tzv. Radovanov portal,
građen je u doba vladavine hercega Kolomana, koji je kao mlađi brat
kralja Bele IV upravljao Hrvatskom, Slavonijom i Dalmacijom od 1226. –
1241. godine. Koloman je bio iznimno značajan hrvatski vladar koji je
poticao gradnju trogirske katedrale a njegovom se zaslugom istodobno
podižu brojni spomenici i na sjeveru Hrvatske.
Da je Radovanov portal građen u vrijeme Kolomanova vladanja potvrđuje natpis u podnožju lunete portala, precizno datirajući ga u 1240. godinu. Prema natpisu u podnožju lunete doznajemo da je u vrijeme gradnje portala u Trogiru stolovao biskup Treguan. Rodom Firentinac, Treguan je bio vrlo obrazovan klerik. U Dalmaciju ga je sa sobom iz Ugarske kao mladog gramatika i profesora književnosti 1200. godine doveo splitski nadbiskup Bernard. Zbog obrazovanosti Treguan se vrlo brzo uspinjao na crkvenoj hijerarhijskoj ljestvici. Godine 1206. postao je trogirskim biskupom. Tijekom života biskup Treguan istaknuo se kao vatreni borac protiv heretičkog nauka i krivovjerja na području svoje dijeceze, u Splitu i Trogiru, ali i izvan nje, podupirući kraljeve i papine napore u iskorjenjivanju katarske hereze u Bosni. U taj kontekst dovodi se i gradnja portala trogirske katedrale. Naime, iza njegove gradnje stoji antiheretički program biskupa Treguana, na što zorno ukazuje znak križa na naličju lunete portala s natpisom: „Tko god vjeruje da je znak križa put svjetla, nek ne čini ništa nedostojno protiv časnog znaka.“
Ovaj je
natpis bio izravna opomena hereticima poput katara, albigenza i
bogumila, koji nisu prihvaćali križ, smatrajući ga bogohulnim jer je
simbolizirao mučeništvo Krista Boga, koje prema njihovom vjerovanju nije
bilo stvarno. Nakon što je izgrađen, Radovanov je portal u više navrata
bio pregrađivan. Nije potpuno razjašnjeno koliko je puta portal bio
pregrađen, ali je sigurno da su njegove skulpture djela nekoliko
skulptora koji su dovršavali Radovanovo djelo kao i onih koji su proveli
niz različitih obnova nakon dovršetka gradnje katedrale. Izvorno portal
se nalazio u predvorju romaničkog zvonika pred katedralom, koji se u
trogirskim dokumentima prvi put spominje 1264. godine. Činili su ga
vanjski portal pred ulazom u predvorje i nutarnji pred ulazom u
katedralu. Romaničko je predvorje bilo znatno manje od današnjeg, veliko
tek toliko da natkrije ulaz u crkvu pred glavnim brodom poput sličnih
predvorja romaničkih katedrala s druge strane Jadrana, Modene, Bologne i
Ferrare. Njegov se izgled može donekle usporediti s monumentalnim
prolazom u podnožju zvonika katedrale sv. Dujma u Splitu, koji je
započet pedesetih godina 13. stoljeća, svega desetak godina nakon
trogirskog. Tijekom sedamdesetih godina 13. stoljeća, za Treguanova
nasljednika biskupa Kolumbijana (1256. – 1276.), započela je prva
romaničko-gotička pregradnja trogirske katedrale. Najveći zahvat kojim
je u potpunosti presložen Radovanov portal nastao je u 14. stoljeću
tijekom pregradnje predvorja katedrale kada je sagrađen prostrani
trotravejni atrij nad kojim je bila planirana gradnja dvaju gotičkih
zvonika. Portal je posljednji put presložen 60-ih godina 15. st. kada su
pod njegov nadvratnik umetnuti renesansni kapiteli s puttima, rad
Nikole Firentinca, a intervencijom koncem 17. stoljeća umetnut je u
baroknu nišu gotički kip sv. Lovre preuzet iz stare srušene kapele sv.
Ivana Trogirskog. Kao što je rečeno, skulpture trogirskog portala djela
su nekoliko skulptora koji su dovršavali Radovanovo djelo. Majstoru
Radovanu pripisuje se Rođenje Kristovo, središnji motiv portala prikazan
na luneti. U gornjem dijelu prikaz je Djevice s Isusom u štali, a
donjem Pranje Djeteta u ornamentiranoj kamenici. Sceni prisustvuju Josip
i pastir, uz dvije žene. S desne je strane prikaz Dolaska tri kralja, a
s lijeve Poklon pastira. Na vrhu kompozicije su Betlehemska zvijezda i
anđeli.
Radovan je izradio i veći dio prvog koncentričnog luka
koji se izvorno nalazio tik do lunete, a prikazivao je Navještenje, u
lijevoj je peti luka anđeo Gabrijel, a u desnoj Djevica Marija. S obje
strane nastavljaju se po dva kamena segmenta s reljefima anđela od kojih
gornji nisu Radovanove izrade. Na vrhu je Poklonstvo kraljeva s lijeve
strane i Josipov san zdesna. Sve osim dvaju reljefa anđela djelo je
majstora Radovana.
Reljefi vanjskog luka nisu Radovanovo djelo. Izradili su ih gotički majstori, a prikazuju motive iz života Isusova sa središnjim prizorom raspetog Krista. S lijeve strane su prikazani: Bijeg u Egipat, Ulazak u Jeruzalem, prizori Pranja nogu, Uhićenja i Bičevanja, a s desna Krštenja, Iskušenja, Tri Marije na grobu i Uskrsnuća. Nad lunetom je niša s gotičkim kipom sv. Lovre.
Portal
ima dva reda izmaknutih dovratnika ukrašenih reljefima i dva
izrezbarena okrugla stupića s prizorima lova i zvijeri. Unutrašnji
dovratnici, ukrašeni alegorijama mjeseci i prikazima radova vezanih uz
njih djelo su majstora Radovana. S lijeve strane odozgo prema dolje su
Prosinac, Siječanj i Veljača, a na desnoj su Travanj i Ožujak. Bočne su
strane tih stupova ukrašene prikazima ljudi i životinja isprepletenih u
vitice s florealnim motivima. Svi ti motivi djelo su majstora Radovana
osim alegorije Veljače s lijevog dovratnika.
Na vanjskim
dovratnicima, koji nisu Radovanovo djelo, nalaze se prikazi apostola, po
tri sa svake strane. S lijeva odozgo prikazani su sv. Petar i sv.
Bartul i (sv. Ivan.). Na unutrašnjim stranama prikazi su životinja koje
su također isprepletene u vitice s florealnim motivima. Dovratnike u
podnožju nose telamoni, a na vanjskim stranama su konzole s lavovima na
kojima su kipovi praroditelja, Adama i Eve.